Prema studiji koju je objavio ACFE (Međunarodno udruženje certificiranih istražitelja prevara), nastavlja se trend iz prethodnih studija, sve veći broj sudionika primijetio je porast prijevara nakon COVID-19.
U studenom 2020. godine 79% ispitanika reklo je da je zabilježilo porast ukupne razine prijevara (u usporedbi sa 77% u kolovozu i 68% u svibnju). Od toga čak polovica je primijetila da je taj porast značajan. Kako gledamo prema 2021. godini, očekuje se da se ovaj trend nastavi, 90% očekuje daljnji porast ukupne razine prijevara tijekom sljedećih 12 mjeseci. Neki specifični rizici prijevare koji vrlo brzo rastu su prijevare s plaćanjem, krađa identiteta, prijevare s nezaposlenošću, prijevare u zdravstvu, prijevare u osiguranju, prijevare sa zajmovima i bankama, podmićivanje i korupcija te pronevjera zaposlenika.
Većina ispitanika primijetila je da je sprječavanje, otkrivanje i istraživanje prijevara postalo teže nakon COVID-19. Više od tri četvrtine (77%) navelo je da su prevencija i istrage prijevara sada izazovniji nego što je to bilo prije. Najčešći izazovi usredotočeni su na fizička ograničenja koja se postavljaju osoblju za borbu protiv prijevara, uključujući nemogućnost putovanja, poteškoće u vođenju razgovora na daljinu i nedostatak pristupa dokazima.
“Istraživanja potvrđuju značajan porast prijevara nakon pojave COVID-19.“
S povećanjem rizika od prijevara i promjenama u određenim kategorijama rizika od prijevara, organizacije moraju osigurati da njihovi programi za borbu protiv prijevara ostanu učinkoviti tijekom naredne godine. 41% organizacija obuhvaćenih studijom planira povećati svoj ukupni proračun za borbu protiv prijevara.
Gotovo polovica (48%) organizacija predviđaju povećana ulaganja u tehnologiju za borbe protiv prijevara.
Studija potvrđuje da modeli koje koriste profesionalni prevaranti ostaju slični. Čak i uz digitalnu transformaciju koja se događa, koja donosi procese kao što su digitalna plaćanja i transakcije temeljene na tehnologiji, modeli i sredstva koja prevaranti koriste kako bi počinili prijevaru ostaju ista.
Protupravno stjecanje imovine, što uključuje krađu ili zlouporabu resursa organizacije od strane njenih zaposlenika, događa se u velikoj većini prijevarnih modela (~ 86% slučajeva). Korupcija, koja uključuje kaznena djela poput podmićivanja, sukoba interesa i iznude, raste te je prisutna u 43% slučajeva. Modeli prijevara s financijskim izvještajima, u kojima počinitelj namjerno uzrokuje značajne pogreške ili propuste u financijskim izvještajima organizacije, najmanje su česte (~ 10% shema).
U jednoj trećini slučajeva obuhvaćenim studijom prevarant je koristio više od jednog primarnog modela profesionalnih prijevara. 26% prevaranata izvršilo je pronevjeru imovine i korupciju, a u 5% slučajeva počinili su prijevaru koristeći sva 3 modela.
“Protupravno stjecanje imovine i korupcija dvije su najznačajnije metode prijevare.”
Za protupravno stjecanje imovine, prevaranti koriste nekoliko metoda za krađu sredstava od svojih poslodavaca.
Prijevarne novčane transakcije najčešći su oblik pronevjere imovine, a uzrokuju i visoke financijske gubitke, što ovu vrstu prijevare čini posebno značajnim rizikom.
Ostale visoko rizične prijevare temeljene na kombinaciji učestalosti i financijske štete su neovlašteno izvršavanje čekova i plaćanja, kao i sheme koje uključuju krađu negotovinske imovine.
