Comping Anti-Fraud Guide: Pravovremena detekcija prijevare smanjuje financijske gubitke

Raste li broj prijevara ili raste svijest o njima kao i detekcija? O odgovoru na ovo pitanje možemo samo nagađati, ali činjenica je da je detekcija u porastu primarno uslijed korištenja novih tehnologija.

Detekcija je važan korak u borbi protiv prijevara jer brzina otkrivanja prijevare ima značajan utjecaj na financijski gubitak od prijevare. Detekcija je ključna i za prevenciju prijevara jer organizacije učeći u hodu mogu poduzeti korake za poboljšanje načina na koji otkrivaju prijevare, što zauzvrat povećava percepciju osoblja da će se prijevare otkriti i da će počinitelji biti kažnjeni. Temelj učinkovite detekcije profesionalnih prijevara je poznavanje najčešćih metoda kojima se prijevare otkrivaju.

Unatoč sve sofisticiranijim tehnikama otkrivanja prijevara koje su dostupne organizacijama, prema studiji ACFE-a dojave su bile najčešći način otkrivanja profesionalnih prijevara. U posljednjih nekoliko godina tehnologije automatskog otkrivanja prijevara kontinuirano rastu.

Studija ACFE-a pokazuje da detekcija u privatnim tvrtkama raste, dok stagnira u javnim tvrtkama i državnim institucijama. Javna poduzeća i Vlada imaju manje kontrola za borbu protiv prijevara, zbog čega su izloženiji prijevarama. Top 3 slabosti u kontroli borbe protiv prijevara su nedostatak unutarnjih menadžerskih kontrola, nedostatak interne revizije i zaobilaženje postojećih unutarnjih kontrola.

Automatski detektirani slučajevi imali su znato manje trajanje i manje financijske gubitke.”

Istraživanje pokazuje da su neke metode detekcije prijevara učinkovitije od drugih u smislu da rezultiraju s manjim gubicima od prijevara. Kada se prijevare proaktivno detektiraju (automatska detekcija i unutarnja revizija), one se brže detektiraju pa time uzrokuju manje gubitke, dok pasivna detekcija (slučajno, dojave) rezultira dužim shemama i povećanom financijskom gubitkom. Više od 40% slučajeva otkriveno je dojavom, tako da bi procesi za prikupljanje i temeljitu procjenu dojava (čine ih proaktivnim, a ne pasivnim) trebali biti prioritet za zaposlenike zadužene za borbu protiv prijevara.

Istraživanja pomažu organizacijama da bolje razumiju i identificiraju rizike i crvene zastave prijevara kod vlastitih zaposlenika. Prepoznavanje ponašanja koje pokazuju prevaranti može pomoći organizacijama da učinkovitije otkriju prijevaru i minimiziraju svoje gubitke.

85% svih prevaranata pokazalo je barem jednu bihevioralnu crvenu zastavu dok su činili svoje zločine. Počinitelj koji živi iznad svojih mogućnosti najčešća je crvena zastava.

Iako većina počinitelja profesionalnih prijevara nema kriminalnu povijest, još uvijek je razborito da organizacije provode pozadinske provjere (u mjeri u kojoj je to zakonski dopušteno) tijekom postupka zapošljavanja kako bi se izbjeglo puštanje poznatih prevaranata kroz ulazna vrata. 52% organizacija žrtava u istraživanju poduzelo je ovaj korak dubinske analize prilikom zapošljavanja počinitelja.

Zanimljivo je da je 13% njih otkrilo crvenu zastavu u pozadini počinitelja i nastavilo s odlukom da ih ipak zaposli.

“Istraživanja pokazuju da počinitelji imaju neke zajedničke karakteristike.”